« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
KAKO DJECI OBJASNITI EPIDEMIJU KORONAVIRUSA?
KRIZA, NEIZVJESNOST, HUMANOST- ZPD
EDUKATIVNI MATERIJAL- COVID-19
PRIOPĆENJE O ŠTETAMA USLIJED POTRESA
Lijepo je znati da imamo podršku i razumijevanje jedni u drugima
50 AKTIVNOSTI ZA CIJELU OBITELJ
KAKO POVEĆATI KONCENTRACIJU KOD DJECE
Božićne čestitke vrijedan su dio hrvatske kulturne baštine. Kako bi javnost upoznala s ovim očuvanim zapisima prošlosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula je prigodnu akciju Tradicija dobrih želja.
U sklopu akcije priredili su istoimenu mrežnu stranicu http://tradicijadobrihzelja.nsk.hr/ na kojoj se mogu pogledati neke od najljepših čestitaka iz njihova bogata fonda i preuzeti besplatna mobilna aplikacija Advent u Zagrebu u kojoj su ove čestitke i digitalno zaživjele. Bez obzira na to komu je i kako uputili, božićna čestitka prilika je da u srcu ostanemo povezani i svojim najmilijima pošaljemo najljepše želje jer, svaka je posebna.
Već su sredinom 19. stoljeća pisane čestitke s raznovrsnim motivima zamijenile čestitanje božićnih i novogodišnjih blagdana u obliku usmene (pjevane ili govorne) poruke.
U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se oko 150 tisuća razglednica različitih motiva, među njima i oko pet stotina jedinstvenih božićnih čestitki koje datiraju od početka 20. stoljeća pa nadalje. Jedna od najstarijih čestitaka iz fonda upućena je prvoj ženi knjižničarki Elzi Kučera, a neke od njih oslikale su ruke poznatih likovnih umjetnika poput Andrije Maurovića.