« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
KAKO DJECI OBJASNITI EPIDEMIJU KORONAVIRUSA?
KRIZA, NEIZVJESNOST, HUMANOST- ZPD
EDUKATIVNI MATERIJAL- COVID-19
PRIOPĆENJE O ŠTETAMA USLIJED POTRESA
Lijepo je znati da imamo podršku i razumijevanje jedni u drugima
50 AKTIVNOSTI ZA CIJELU OBITELJ
KAKO POVEĆATI KONCENTRACIJU KOD DJECE
U subotu 23.10. 2021. GLOBE-ovci su u šumi Kozjača napravili analizu tla i naučili kako se radi standardni protokol za određivanje ciklusa ugljika.
Na terenskoj nastavi bile su OŠ Banija, OŠ Dubovac, OŠ Dragojle Jarnević, OŠ Mahično, Šumarska i drvodjeljska škola i Gimnazija Karlovac, a imali smo i goste iz OŠ Rugvica iz Zagreba zbog zanimljivosti tema.
Terensku nastavu organizirali smo u suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o. ispostava Karlovac pa su nam na početku našeg susreta dipl. ing. šumarstva gospodin Oliver Vlainić i dipl. ing. šumarstva gospodin Josip Bezjak održali zanimljivu edukaciju o gospodarenju šumom, te su nam pokazali karakteristične biljne vrste za ovo područje. Ukazali su nam i na problem invazivnih vrsta koje šumari mehanički uklanjaju jer su zbog lakog razmnožavanja sve veća prijetnja autohtonim biljnim vrstama. Također smo naučili da je Kozjača u prošlosti bila rubni dio Panonskog mora pa smo na stazicama vidjeli puno oblih kamenčića koje je voda nekada oblikovala. Vidjeli smo i biljne vrste poput paprati i divljeg kestena koje vole pjeskovito i kiselo tlo što nam je kasnije pomoglo pri analizi tla.
Imali smo prilike koristiti i instrumente koje šumari koriste za mjerenja prsnog promjera stabala i visine stabala.
Usprkos kiši iskopali smo i pedološki profil dubine 130 cm u kojem smo analizom presjeka uočili šest različitih horizonata tla. Za svaki horizont odredili smo njegovu debljinu, sadržaj korijenja, kamenja, strukturu, konzistentnost, teksturu, dominantnu i kodominantnu boju te sadržaj karbonata. Svi horizonti imali su granularnu strukturu i bili su prhki. Četvrti sloj je imao teksturu glinene ilovače, a svi ostali slojevi teksturu ilovastog pijeska. U nijednom sloju nije bilo karbonata.
Uzorke tla iz svakog horizonta ponijeli smo sa sobom kako bismo u učionici mogli odrediti pH tla i gustoću čestica.
Na kraju smo se upoznali sa standardnim protokolom za određivanje ciklusa ugljika, prema kojem smo na površini 15m*15m mjerili prsni promjer svih stabala kako bi kasnije mogli izračunati koliko ugljikovog dioksida može stablo vezati iz zraka.
Vrijeme je brzo prošlo u zajedničkom učenju i druženju pa nam je pred kraj prestala i kiša. Veselimo se idućem susretu gdje nastavljamo naše analize tla u razredu.