Terensku nastavu organizirali smo u suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o. ispostava Karlovac pa su nam na početku našeg susreta dipl. ing. šumarstva gospodin Oliver Vlainić i dipl. ing. šumarstva gospodin Josip Bezjak održali zanimljivu edukaciju o gospodarenju šumom, te su nam pokazali karakteristične biljne vrste za ovo područje. Ukazali su nam i na problem invazivnih vrsta koje šumari mehanički uklanjaju jer su zbog lakog razmnožavanja sve veća prijetnja autohtonim biljnim vrstama. Također smo naučili da je Kozjača u  prošlosti bila rubni dio Panonskog mora pa smo na stazicama vidjeli puno oblih kamenčića koje je voda nekada oblikovala. Vidjeli smo i  biljne vrste poput paprati i divljeg kestena koje vole pjeskovito i kiselo tlo što nam je kasnije pomoglo pri analizi tla.

Imali smo prilike koristiti i instrumente koje šumari koriste za mjerenja prsnog promjera stabala i visine stabala.

Usprkos kiši iskopali smo i pedološki profil dubine 130 cm u kojem smo analizom presjeka uočili šest različitih horizonata tla.  Za svaki horizont odredili smo njegovu debljinu, sadržaj korijenja, kamenja, strukturu, konzistentnost, teksturu, dominantnu i kodominantnu boju te sadržaj karbonata. Svi horizonti imali su granularnu strukturu i bili su prhki. Četvrti sloj je imao teksturu glinene ilovače, a svi ostali slojevi teksturu ilovastog pijeska. U nijednom sloju nije bilo karbonata.

Uzorke tla iz svakog horizonta ponijeli smo sa sobom kako bismo u učionici mogli odrediti pH tla i gustoću čestica.

Na kraju smo se upoznali sa standardnim protokolom za određivanje ciklusa ugljika, prema kojem smo na površini 15m*15m mjerili prsni promjer svih stabala kako bi kasnije mogli izračunati koliko ugljikovog dioksida može stablo vezati iz zraka.

Vrijeme je brzo prošlo u zajedničkom učenju i druženju pa nam je pred kraj prestala i kiša. Veselimo se idućem susretu gdje nastavljamo naše analize tla u razredu.